Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama
Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, kao stručno i strateško tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskoga, osnovnoškolskoga te srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, na svojoj 28. sjednici održanoj 24. veljače 2016. donosi
u obliku preporuke
Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija
za učitelje u osnovnim i srednjim školama [1],
krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj
Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama osmišljen je sveobuhvatno, ima u vidu cjelovitost učiteljske profesionalne uloge i odnosi se na sve učitelje u osnovnim i srednjim školama bez obzira na odgojno-obrazovni ciklus i vrstu obrazovnoga programa te kurikulumsko područje, odnosno nastavni predmet.
Izrađen je primjenom metodologije Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira temeljenom na kompetencijskome pristupu i skupovima ishoda učenja organiziranih prema glavnim kompetencijama nužnima za kvalitetno obavljanje ključnih poslova i aktivnosti u svakodnevnome radu učitelja te za njihov profesionalni razvoj. Kako bi se naglasile kompetencije zajedničke svim učiteljima, skupovi ishoda učenja napisani su generički, bez zadiranja u posebnosti pojedinoga nastavnog predmeta te uz puno uvažavanje predmeta poučavanja i njima odgovarajućih metodičkih implikacija.
Tako definirani skupovi ishoda učenja odgovor su na složenost učiteljske profesije, pokazuju da su učiteljske odgovornosti šire od specifičnih zadataka povezanih s izvedbom nastave te potiču profesionalno djelovanje bez ograničavanja učiteljske autonomije i kreativnosti.
Preporučena struktura Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama:
Teorijska, epistemološka i metodološka ovladanost Akademskom disciplinom/predmetom/područjem, koja je predmet poučavanja, te odgovarajućom metodikom temeljni je zahtjev učiteljske profesionalne uloge. Stoga ovaj skup ishoda učenja prethodi ostalima koji su usmjereni na učiteljske zadatke vezane uz transformaciju sadržaja same discipline u razvojno primjeren pedagoški pristup koji potiče učenje. U razvoju dijela standarda koji se odnosi na pedagoške kompetencije polazište je pretpostavka o važnosti nastave usmjerene na učenika i učenje. Stoga je u skupu ishoda Učenje i poučavanje naglašena upravo ta uska povezanost učenja i poučavanja. Na taj se skup neposredno nadovezuju skupovi ishoda učenja Vrjednovanje i Okruženje za učenje, koji su usmjereni na kompetencije ključne za poticanje učenja i realizaciju kvalitetnoga poučavanja. Nadalje, fokus se širi na djelovanje učitelja u školi, organizaciji koja je uklopljena u širu društvenu zajednicu (Suradnja u školi, s obitelji i zajednicom) te na sustav obrazovanja koji je oblikovan kroz nacionalne i međunarodne politike (Obrazovni sustav i organizacija škole). U sljedećem skupu ishoda učenja, Profesionalna komunikacija i interakcija, posebno je naglašena važnost komunikacijskih i socijalnih vještina ključnih za funkcioniranje u profesionalnoj zajednici, ali i društvenome okruženju. U posljednjemu skupu ishoda učenja, Profesionalnost i profesionalni razvoj, istaknuta je važnost cjeloživotnoga učenja i profesionalnoga razvoja učitelja tijekom cijele karijere.
Preporuka za primjenu Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama
Okvirni nacionalni standard kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama ima višestruke mogućnosti primjene za učiteljsku profesiju:
- omogućava jednoznačno reguliranje zahtjeva profesije prema obrazovnome sustavu i programima koji se s tim standardom kvalifikacije povezuju
- koristi se kao podloga za osiguravanje kvalitete i pouzdanost stjecanja kvalifikacije
- koristi se kao podloga za provjeru obrazovnih ishoda u postupku (re)akreditacije studijskih programa i visokih učilišta na kojima se školuju učitelji za rad u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju
- služi kao vodič za planiranje i praćenje učitelja početnika te kao podloga za utvrđivanje širine i razine profesionalnih kompetencija potrebnih za stjecanje licence za samostalan rad u procesu uvođenja u profesiju
- koristi se kao poticaj i orijentacija za osobni profesionalni razvoj te kao alat za provjeru složenih kompetencija u postupku stjecanja certifikata izvrsnosti ili u postupku napredovanja tijekom karijere.
Okvirni nacionalni standard kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama pripremili su članovi Ekspertnog tima imenovani Odlukom Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje.
Za predsjednicu Ekspertnog tima imenuje se prof. dr. sc. Vlatka Domović, Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Za članove Ekspertnog tima imenuju se:
- dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, (zamjenica predsjednice), Institut za društvena istraživanja Zagreb
- dr. sc. Jasna Krstović, Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- dr. sc. Aleksandra Čižmešija, Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- dr. sc. Blaženka Divjak, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Vesna Kovač, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- sc. Ana Tecilazić Goršić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Sektor za kvalitetu visokog obrazovanja, međunarodnu suradnju i europske poslove
- Mara Capar, viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje
- Dalibor Sumpor, prof. mentor, Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, Srednja škola Tina Ujevića, Kutina
OKVIR NACIONALNOGA STANDARDA KVALIFIKACIJA
ZA UČITELJE U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA
predsjednica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje
prof. dr. sc. Jasna Krstović
[1] U skladu s određenjem u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.) u Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama sve se osobe odgovorne za poučavanje i učenje u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju nazivaju zajedničkim nazivom „učitelj“ (prema Preporuci o statusu učitelja – Recommendation Concerning the Status of Teachers, UNESCO, Pariz, 1966.). Naziv „učitelj“ odnosi na osobe obaju spolova.
